O Kukljici

 

Register
Subota Lipanj 24, 2017

Klima se ističe svim osnovnim odlikama mediteranske klime s izrazito suhim ljetima i blagim zimama. Prosječna godišnja temperatura iznosi iznad 15°C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24°C, a najhladnijeg siječnja 12°C. Broj dana s temperaturama nižim od 0°C je zanemariv, a s visokim se kreće oko 16 dana u godini. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja nije niža od -3°C. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. Insolacija iznosi oko 2500 sati godišnje, a u srpnju sunce sija 10 do 12 sati dnevno.
Napomena:Metereološka mjerenja provode se u Kukljici od 1999. godine.

 

Prosječna mjesečna temperatura zraka  (°C)
  I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
Zadar 6,7 7,4 9,4 12,9 17,2 21,0 23,6 23,1 19,8 15,8 11,5 8,1 14,7
Biograd 6,4 6,4 9,5 13,0 17,4 20,9 24,3 23,7 20,2 15,7 10,3 7,4 14,8
Silba 7,8 7,5 10,1 13,2 17,0 21,0 24,5 24,1 21,0 16,8 12,0 9,3 15,4

 

Apsolutni godišnji minimum i maksimum temperature zraka  (°C)
  MIN MAX
Zadar -9,1 35,7
Biograd -7,5 37,2
Silba -5,9 35,0

 

 

 

 

More zadarskog arhipelaga bogomdani je prostor koji pruža ugodu kupanja, ribarenja, jedrenja i drugih oblika izletničke plovidbe. Svojom toplinom, čistoćom i prikladnom slanošću (35-37 promila) Jadransko more u Zadarskoj županiji sve to i omogućuje, pa i više od toga. Jadransko je more ipak najvažnije poradi njegova klimatskog djelovanja. Utjecaj mora na klimu je višeznačan, ali se ponajviše očituje ublažavanjem temperaturnih oprečnosti. More se ljeti manje ugrije nego kopno, dijelom i zbog toga što sunčane zrake prodiru dublje u more. Stoga je zrak iznad morske površine hladniji nego iznad kopna, odakle i potječe osvježavajući utjecaj mora i na blisko obalno područje. Od kraja kolovoza do sredine travnja more je toplije od zraka, pa u tom razdoblju djeluje kao jedan od izvora topline, ublažavajući zimsku hladnoću.

Temperatura mora  (°C)
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
10,9 10,8 11,3 12,91 16,6 20,4 22,3 22,7 21,0 18,0 15,3 12,3 16,2

Morska obala Općine Kukljica pripada akvatoriju Zadarskog kanala, prolazu Ždrelac s Uvalom Ždrelašćica i Srednjem kanalu koji ga dijeli od otoka Iža. Biološka svojstva mora obilježavaju biljne i životinjske vrste karakteristične za srednji i sjeverni Jadran. Fizička, kemijska i biološka svojstva mora ukazuju na razmjerno čisto more (I i II vrste), a opće fizičke značajke mora su: prozirnost do 30 m, razmjerno dobra prostrujenost, amplitude plime i oseke od 80 cm do max. oko 120 cm, zimske površinske temperature 10-13°C, ljetne 22-25°C. Srednja godišnja temperatura mora (12°C) veća je od srednje godišnje temperature zraka (14,12°C) za 1,3°C. More je najhladnije u veljači (10.8°C), najtoplije u kolovozu (22.12°C). Pri tome valja istaći da temperatura mora u nekom plitkom zatvorenom zaljevu može doseći i 212°C. Kada je temperatura mora viša od 180C smatra se da su povoljni uvjeti za kupanje, a to je na zadarskom području od početka lipnja do sredine listopada, što se može smatrati sezonom kupanja.

 

Vlaga i padaline

Godišnji srednjak vlage zraka Zadarskog arhipelaga kreće se oko 73%. Maksimalne vrijednosti ostvaruju se u studenom, a minimalne u srpnju. Dominantna padalina je kiša. Srednja godišnja količina padalina u Kukljici iznosi 939 mm s maksimumom u studenom od oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. Snijeg je vrlo rijetka pojava, a kad se i pojavi zadržava se vrlo kratko (prosječan broj dana sa snijegom je 1). Godišnja oblačnost iznosi 4,7 (desetina neba). Oblačnost u ljetnim mjesecima je manja od 4, s minimumom u srpnju 2,4. Najveća oblačnost je u prosincu: 6,5. Srednji godišnji broj vedrih dana iznosi oko 110.

 

d8m d7m d6m

 

Vjetrovitost
Područje Općine Kukljica nije izloženo jakim vjetrovima. Sama uvala s naseljem otvorena je prema jugoistočnom vjetru, a zaklonjena je poluotokom sa sjeverozapadne strane. Bura najčešće puše zimi, jugo prevladava u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše ugodan maestral , vrlo povoljan za jedrenje i surfanje.

Ljeti i u ranu jesen prevladava stabilno i lijepo vrijeme sa sunčanim, počesto vedrim i toplim danima. Nakon jutarnje tišine, sredinom prijepodneva počne vjetar s mora, zmorac ili maestral, koji u poslijepodnevnim satima doseže umjerenu jakost. Smjer mu je uglavnom sjeverozapadni, a postojanost smjera i prilična jakost čine ga vrlo prikladnim za jedrenje, kao malo gdje na Jadranu. Donoseći svježi morski zrak on doista snižava temperaturu zraka u vrijeme najvećih dnevnih vrućina. Maestral često potraje do u kasno poslijepodne. Navečer zavlada tišina, a noću zapuše slab vjetar s kopna, kopnenjak ili burin . Ova vrsta vremena zamjećuje se u oko 80% ljetnih dana, ali je katkada prisutna i u druga godišnja doba, od ožujka do studenoga. Vrijeme tada, dakako, nije toliko toplo kao ljeti, donekle je oblačno, a vjetar obalne cirkulacije neprijeporno je slabiji nego ljeti.

Bura
je općenito suh i hladan vjetar koji puše na udare, mahove ili «refule», a ponekad može biti i olujne jakosti. Na području Zadarske županije bura puše uglavnom kao sjeveroistočnjak, u hladnijoj polovici godine kada može trajati i nekoliko dana uzastopce. Ljeti je rijetka, kratkotrajna i zamjetljivo slabija nego u drugim dijelovima godine. Vedra ili «jasna» bura puše pretežito zimi. Oblačna ili «škura» bura puše nakon juga i ponajčešće je jača od one što puše uz vedrinu.

Jugoistočnjak jugo ili široko pretežito puše u hladnijem polugodištu, osobito s proljeća i u jesen, a katkada puše nekoliko dana uzastopce, razvijajući visoke valove na moru, pa je stoga opasan za plovidbu. Ciklonsko jugo donosi kišu, ponekad uz grmljavinu, a za anticiklonskog ili «gnjilog» juga nebo je uglanom vedro, relativna vlaga nije visoka, a zrak je topao.

Poslije juga, kod naglog prolaza hladne fronte prema jugoistoku zapuše tramontana, sjeverozapadni vjetar praćen grmljavinskim pljuskovima. Levanat je prohladan i kišni istočni vjetar koji puše u zimskoj polovici godine, a ponekad donese i snijeg.
 
Biljni pokrov
ima sve značajke submediteranskog biljnog pokrova modificiranog poljoprivrednim korištenjem. Autohtona vegetacija (hrast crnika, borovi i čempresi) zamjenjena je uzgojenim mediteranskim kulturama na 60 do 70% površine otoka. Među poljoprivrednim kulturama osobitu ulogu imaju maslina i smokva. Zbog obilježja klime na otocima uspijeva i razno voće i povrće kojima se snadbijeva i zadarska tržnica, pa se zbog toga ova dva otoka nazivaju i zadarskim vrtovima. Ostali djelovi otoka, pa tako i Općine Kukljica, a koji nisu obrađeni i zasađeni poljoprivrednim kulturama, obrasli su makijom.

 

 

 

  I ponekad dogodi se senzacija...

am bm cm

dm


                      Kukljica pod snijegom

Klima

 

Dobrodošlica

  • tab 1

     

    Kukljica


    Dobrodošli!
    Dragi gosti i prijatelji,
    Dobrodošli na web stranice TZ Kukljica! Izuzetna nam je čast pozdraviti Vas u ime turističkih djelatnika Kukljice, mjesta s dugogodišnjom turističkom tradicijom.
    Nadamo se da ćete tražeći idealno mjesto za opuštanje i odmor pronaći upravo nas.

    Šarm  i nove vizure Kukljice kao i ljubazni domaćini potrudit će se da Vaš boravak bude ispunjen doživljajima jedinstvenog otočkog svijeta.
    Posjetite nas, osjetite ljepote netaknute otočne prirode i provedite najljepše trenutke svog odmora boraveći u ovom malom mjestu za veliki odmor!

  •